DAVOR VIĆ Uspješnost u odvojenom prikupljanju otpada štiti nas od poskupljenja

Davor Vić, direktor Unikoma

Sve usluge – od odvoza otpada, čišćenja, hortikulturnog uređenja i građevinskih radova niskogradnje Unikom nudi na tržištu i tu redovito ostvaruje dodatne prihode. No, prioritet ove tvrtke su redoviti, svakodnevni poslovi koje odrađuje za Grad Osijek i zbog kojeg je i osnovana. O budućim projektima, sustavu gospodarenja otpadom i cijeni svojih usluga, govori direktor Unikoma, Davor Vić.

  • Koje velike projekte Unikom planira u iduće četiri godine?

U narednom četverogodišnjem razdoblju Unikom ima u planu provesti nekoliko osnovnih strateških poduhvata od kojih bi kao najbitnije izdvojili one koji će izravno utjecati na zaštitu okoliša u našem gradu, a odnose se na projekte uspostave osječkog sustava gospodarenja otpadom sukladno europskim direktivama. To konkretno znači završetak uvođenja odvojenog prikupljanja biorazgradivog otpada u svim domaćinstvima koje opslužujemo (njih skoro 40.000).

FONDOVI To uključuje nabavku i podjelu posuda, nabavku specijaliziranih vozila, te dovršetak gradnje građevine za biološku obradu otpada. Na raspolaganju su nam, kao i dosad, inozemni i nacionalni fondovi za sufinanciranje takvih projekata.

  • Kolika je vrijednost tih projekata i od kakvih su oni značaja za građane Osijeka?

To konkretno znači da bi Osječani bili izuzeti situacija koje prijete većini gradova, a to su plaćanja skupih kazni zbog neispunjenja zakonskih odredbi o tomu da do 2020. godine moramo izdvajati 50% otpada i utoliko manje odlagati na odlagališta, tj. buduće centre za gospodarenje otpadom.

U javnosti se stvorio pogrešan dojam da su ti centri namijenjeni rješavanju gore spomenute odredbe, no zapravo su oni svojevrstan korektivni faktor, s obzirom da će oni za svaku tonu neobrađenog otpada od jedinica lokalne samouprave naplaćivati nezanemarive svote koje se trenutno procjenjuju od 150 do 200 eura po toni otpada.

PRIMJER Najbolji primjer toga je grad Rijeka, koja je u listopadu morala podići cijenu odvoza otpada svojim korisnicima za čak 200%, upravo zato što je prisiljena odvoziti otpad u jedan takav centar, u ovom slučaju Marišćinu.

To u Osijeku nastojimo izbjeći upravo uspostavom vlastitog sustava obrade otpada temeljenog na načelima kružne ekonomije koji bi nam omogućio da samo dio miješanog komunalnog otpada predajemo u budući centar na Orlovnjaku i time održimo cijenu odvoza otpada za naše građane prihvatljivom i potpunosti opravdanom. To je prava vrijednost tih projekata.

  • Na koji je način rad Unikoma u posljednje četiri godine utjecao na povećanje standarda građana Osijeka?

Za razliku od velikog broja gradova koji su od 2014. godine naovamo bili prisiljeni mijenjati cijenu obvezne usluge prikupljanja otpada, Osijek to nije učinio.

BEZ NAKNADE Kroz inicijativu Grada Osijeka sklapanjem ugovora sa bankarskim i poštanskim institucijama, omogućili smo građanima da bez naknade u svim poslovnicama spomenutih institucija plaćaju svoje račune.

Osim toga, dodatno smo širili sustav odvojenog prikupljanja otpada na kućnom pragu, te od 2014. godine sva domaćinstva u Osijeku unutar doma mogu odvojeno prikupljati i predavati plastiku i papir.

  • Na koji ste veliki projekt naročito ponosni?

Postoje projekti koji su nužni, svojevrsno nužno zlo, od kojih je najbolji primjer proširenje postojećeg odlagališta Lončarica Velika, a postoje i oni na koje smo zaista ponosni.

Ako moramo izdvojiti jedan to je svakako „Region2 Sustain“, projekt koji smo sa kolegama iz Mađarske prijavili u sklopu prekogranične suradnje. Značajan je iz nekoliko razloga. Prvo je to što predstavlja početak organiziranog sakupljanja i obrade biorazgradivog otpada u gradu Osijeku uz provedbu pripadajuće edukacije upravo o toj temi. Kako se radi o otpadu kojeg u domaćinstvima imamo od 30% naviše, jasno je da bez odvojenog udjela te vrste otpada nećemo doseći onih 50% reciklabilnog  otpada propisanih zakonom.

PRVI U HRVATSKOJ Drugi razlog je što smo se orijentirali na kolektivno stanovanje gdje odvajanje te vrste otpada predstavlja zahtjevniji angažman korisnika nego što je to u kućanstvima. Činjenica da smo prvi grad u Hrvatskoj koji se posvetio toj problematici dodatno projektu daje na važnosti.

Treći razlog je i trenutak u kojem je njegova provedba započela, konkretno točno u vremenu kada se mijenjao plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske na način da su se u njega uvodila načela kružnog gospodarstva, i gdje je poseban naglasak stavljen na kompostiranje. Zbog potonje činjenice tadašnji ministar zaštite okoliša i prirode Slaven Dobrović je osobno sudjelovao u djeljenju prvih kućnih kompostera našim korisnicima.

U PAPUČAMA Postoji i, nazovimo ga mali kućni projekt kojeg su osmislili naši Tihana Škugor, voditelj sustava kvalitete i zaštite okoliša i Stevo Anetić, rukovoditelj radne jedinice „Čistoća“, a nazvali smo ga „Recikirajte u papučama“.

Njime smo u najvećim zgradama, dakle sa najvećim brojem stanova napravili svojevrsne eko otoke na svakom katu i time svima omogućili da doslovno u papučama odvajaju papir i plastiku, dok smo spremnike za metal, staklo, baterije i lijekove postavili u zajedničke prostorije. Projekt smo sami osmislili, te iskoristili vlastitu infrastrukturu, a zbog rezultata koje je dao, brojni kolege iz djelatnosti ga primjenjuju u vlastitm gradovima. Zato nam je on posebno drag.

  • Možete li ocijeniti/procijeniti cijene svojih proizvoda/usluga u odnosu na cijene tih istih proizvoda/usluga drugdje u Hrvatskoj?

Što se tiče naših cijena, njih možemo podijeliti na tri osnovne skupine. Prije svega, tu je dakako cijena obvezne javne usluge odvoza kućnog otpada koja trenutno iznosi 35 kn u prosjeku, dok je najveća cijena obvezne usluge za fizičke osobe, ona za kućanstva sa tri ili više korisnika 45,43 kn.

RAZVOJ Ona spada među niže u Hrvatskoj i rezultat je višegodišnjeg kontinuiranog razvoja sustava odvojenog prikupljanja otpada.

Tu su i cijene ulaznica za osječki zoološki vrt koje su za pojedine kategorije, konkretno korisnike do 14 godina starosti dvostruko niže nego primjerice u Zagrebu. Svjesni smo da u Osijeku, unatoč stalnom porastu turista koji posjećuju naš grad, većinu redovitih posjetitelja i dalje najviše čine naši sugrađani. Zbog tog smo uveli razrede i cijenu držimo na razini prihvatljive kako bi Osječanima omogućili da u zoološki vrt dolaze što češće.

POSEBAN DOŽIVLJAJ Naš zoološki vrt je smješten u potpuno prirodnom okruženju, te je zaista poseban doživljaj pratiti to okruženje kako se, uslijed izmjene godišnjih doba mijenja tijekom godine.

Cijene usluga koje naplaćujemo Gradu Osijeku i koje su regulirane ugovorima koje sa gradom sklapamo za usluge održavanja javne higijene, zelenila, osječkih prometnica, urbane i komunalne opreme, te dječjih igrališta su usklađene sa osnovnim načelima komunalne djelatnosti, a to je da su ista u službi zaštite javnog interesa, razmjerne koristi, solidarnosti, neprofitnosti i prihvatljivosti. U usporedbi sa ostalim gradovima spadamo u kategoriju poduzeća sa nižim cijenama pružanja komunalnih djelatnosti.

REVIZIJA U 2015. godini smo izvršlili reviziju spomenutih cijena, te smo neke od njih, primjerice održavanja javne higijene i zelenila smanjili za 15%.

Naravno u dijelu gdje smo vezani Zakonom o javnoj nabavi, primjerice prilikom nabavke građevinskih proizvoda, komunalne opreme i ostalih djelatnosti za koje nemamo vlastitu proizvodnju, ovisimo o trenutnim, dakle tržišnim cijenama tih proizvoda, te ni naše ne mogu značajnije varirati od istih.

  • Jeste li u proteklom mandatu (ili je u planu za naredno razdoblje) osmislili neki projekt za dodatnu zaradu na tržištu, mimo prihoda iz gradskog proračuna ili prihoda od monopola?

Sve naše usluge, od odvoza otpada, čišćenja, hortikulturnog uređenja i građevinskih radova niskogradnje nudimo na tržištu i tu redovito ostvarujemo dodatne prihode kako bismo uskladili poslovanje, te po potrebi i ukazanoj prilici iskoristili resurse koji su nam na raspolaganju. No, prioritet su nam redoviti, svakodnevni poslovi koje odrađujemo za Grad Osijek i zbog kojeg smo i osnovani.

DINAMIKA Bilo kakav angažman na tržištu koji bi negativno utjecao na dinamiku izvedbe radova ugovorenih sa Gradom ne dolazi u obzir, jer bi se time postavilo opravdano pitanje da li smo onda još uvijek tvrtka osnovana u javnom interesu?

Ne smatram da smo monopolisti. Nas je osnovao Grad kako bi imao vlastito i pouzdano trgovačko društvo koje može kontrolirati, društvo koje je sposobno obavljati poslove od najviše razine javnog interesa. Uz sve to, često se zaboravlja koliko fleksibilni moramo biti u našem svakodnevnom radu zbog javnog karaktera naše djelatnosti. Tu je i činjenica da trenutno reagiramo na vanredne situacije u kojima je nužno naše sudjelovanje kao što su primjerice sanacije šteta nakon nevremena i elementarnih nepogoda kakve smo imali zadnjih nekoliko godina.

I JEDNO I DRUGO Da, postoje određeni dijelovi naših djelatnosti koji su tržišno interesantni privatnom sektoru, ali postoje i oni u kojima privatnici nemaju nikakav interes. A mi obavljamo i jedne i druge.

Dakle, jedini kontekst u kojem možemo govoriti o monopolu proizlazi iz javnosti naše djelatnosti, tj. činjenice da većina građana smatra da smo mi odgovorni za sve što se događa na javnom prostoru. U velikom djelu su i u pravu i mi smo toga duboko svjesni, te se tako i ponašamo prema dužnosti koja nam je dodijeljena.

  • Jeste li u proteklom razdoblju ostvarili uštede u poslovanju i o kakvim je uštedama riječ, odnosno koliko je ušteđeno?

U protekle 4 godine došlo je do značajne racionalizacije poslovanja kroz smanjenje godišnjih rashoda. S obzirom da istovremeno sa time nismo smanjivali obim poslova koje obavljamo. Tu možemo govoriti o ostvarenim uštedama. Iako je uobičajeno da se pad prihoda u poslovnom smislu smatra negativnim faktorom, u kontekstu djelatnosti koja se financira od obveznih naknada koja plaćaju građani, te financijskih sredstava iz gradskog proračuna, činjenica da manje tih sredstava koristimo za jednak obim usluge, a u slučaju odvojenog prikupljanja otpada čak možemo govoriti i o povećanju iste, smanjen trošak poslovanja smatramo pozitivnim čimbenikom.

RAČUNICA Primjerice u 2012. godini rashodi Unikoma d.o.o. su iznosili 74 milijuna kuna. Godinu poslije skoro 76. 2016. godinu smo završili sa manje od 69 milijuna kuna rashoda. To je skoro 10% manje na godišnjoj bazi.

Uzevši u obzir da se to odvija u vremenu kada se u našoj primarnoj djelatnosti, dakle odvozu otpada očekuju i provode značajna ulaganja u taj sustav, a od kojih ne očekujemo dodatan prihod, značaj tih ušteda je tim veći.

  • Kako izgleda današnja struktura zaposlenih u tvrtki Unikom?

U Unikomu rade djelatnici raznih zanimanja i stupnjeva stručne spreme, sukladno djelatnostima koje obavljamo. Najviš postotak zaposlenih, gotovo 50% ima srednju stručnu spremu, zatim slijede djelatnici koji nemaju nikakvu kvalifikaciju, zatim oni koji su prekvalificirani i kvalificirani po određenoj struci, dok je najmanji dio djelatnika sa višom i visokom stručnom spremom, ispod 10%.

REFERIRA SE NA:

Proračun 2017. RASHODI

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s