
Udruga za zaštitu prirode i okoliša Zeleni Osijek samostalna je, nestranačka i neprofitna udruga građana osnovana 1995. u Osijeku s ciljem aktiviranja građana za zaštitu prirode i okoliša te unaprjeđenje kvalitete življenja kroz zagovaranje, promociju i primjenu ekološki opravdanih tehnologija i održivog razvoja. Članovi udruge započeli su svoj rad akcijama čišćenja, ozelenjavanja, biciklijadama i sl. Nakon nekoliko godina djelovanje udruge se znatno proširilo i započeti su značajniji projekti i dugoročni programi. Danas je Zeleni Osijek jedna od najaktivnijih udruga za zaštitu prirode i okoliša u istočnoj Hrvatskoj. O projektu „Zeleni telefon“ govori njegov voditelj, Dinko Pešić.
- Udruga „Zeleni Osijek“ iz proračuna je Grada Osijeka u 2017. godini za projekt „Zeleni telefon – 2017“ dobila 7.000 kuna. O kakvom je projektu riječ?
Zeleni telefon je služba za rješavanje problema zaštite prirode i okoliša.
SERVIS Služi kao servis građanima za dobivanje informacija, prijavljivanje problema/nepravilnosti, pokretanje inicijativa, organiziranje uličnih akcija, medijsko aktualiziranje problema okoliša i prirode.
Cilj ovog projekta je potaknuti aktivno sudjelovanje građana i učinkovitiji rad državnih službi, te djelovati na brže i savjesnije rješavanje problema zaštite okoliša. Zeleni telefon pokriva područje Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Požeško-slavonske i Brodsko-posavske županije.
- Koliko članova broji vaša udruga i koje još projekte provodite?
Udruga za zaštitu okoliša i prirode Zeleni Osijek trenutno broji 80-ak članova.
PROJEKTI Osim Zelenog telefona, članovi naše udruge aktivno su uključeni u nekoliko međunarodnih projekata.
„Drava Life“ – u sklopu projekta sanirat će se ključne prirodne osobine riječnog ekosustava međusektorskom suradnjom Hrvatskih voda, javnih ustanova za zaštitu prirode i nevladinih udruga, koje će izložiti ovaj inovativni pristup upravljanja rijekama na nekoliko mjesta duž Drave u Hrvatskoj.
„ECOWet“ – cilj projekta je pridonijeti zaštiti i održivom korištenju močvarnih ekosustava na dunavskoj poplavnoj ravni kroz procjenu usluga ekosustava u međugraničnom području između Hrvatske i Srbije. Procjena usluga ekosustava omogučiti će mjerljive informacije o uslugama ekosustava koje močvarna područja pružaju lokalnom stanovništvu.
„Living Danube“ – cilj projekta je uspostava prekogranične suradnje u upravljanju zaštićenim područjima kroz zajednički proces planiranja te povećanje razine javne svijesti i kapaciteta svih zainteresiranih lokalnih dionika za zaštitu prirode i održivi razvoj.
„Transformacija“ – borba protiv korupcije u zaštiti prirode. Glavni cilj projekta je primjena najboljih pravnih alata i praksi za povećanje sudjelovanja javnosti, transparentnosti i borbe protiv korupcije kada je u pitanju upravljanje prirodnim resursima kao što su šume ili rijeke. Projekt se provodi u zaštićenim područjima i ekološkoj mreži NATURA 2000 u sedam županija i uz četiri međunarodne rijeke: Kupu, Muru, Dravu i Dunav.
- Tko vam se sve može pridružiti?
Dobrodošli su svi ljudi dobre volje i velike motivacije, jer zaštita prirode i okoliša, svima nam je u zajedničkom interesu.
- Kako ocjenjujete suradnju s Gradom Osijekom? Pomaže li Grad Osijek rad vaše udruge na još neki način?
Suradnju s Gradom Osijekom ocjenjujemo vrlo dobrom.
NIZ GODINA Kontinuirano financiranje programa Zeleni telefon koje ostvarujemo kroz natječaj Grada Osijeka za udruge traje od 2002. godine.
Udruga Zeleni Osijek djeluje u prostoru Grada Osijeka te je za potrebe svog djelovanja oslobođena plaćanja najma prostora.
- Grad Osijek je ponovno, za prva tri mjeseca ove godine, dobio najvišu ocjenu za transparentnost svoga proračuna. Koliko je, po Vašem mišljenju, transparentnost važna?
Transparentnost je važna u svim aspektima javnog djelovanja, a u radu lokalne samouprave pogotovo, budući da porezni obveznici i svi građani imaju pravo znati na koji način se troši njihov novac.
PARTICIPACIJA Također, jedan od modela poboljšanja transparentnosti i sudjelovanja građana u radu gradskog poglavarstva i općenito javnom životu grada Osijeka je participativno budžetiranje – model koji je već usvojio Grad Pazin.
REFERIRA SE NA: