DARIO RUNTIĆ Porez na nekretnine lokalnim bi proračunima mogao donijeti dodatnih 300 milijuna kuna

Dario Runtić, savjetnik u Udruzi gradova
  • U Hrvatskoj se učestalo provode porezne reforme i redovito izazivaju napetosti između državnih i lokalnih vlasti. Možete li nam ukratko opisati kakvo je stanje lokalnih financija?

Zakon o financiranju jedinica lokalne samouprave mijenjao se 17 puta u zadnje 24 godine, u prosjeku svakih godinu i pol dana. Deset od 17 izmjena je doneseno pred kraj tekuće godine s primjenom od početka iduće godine. Posljednje promjene nisu bile ništa drugačije od navedenog.
Svaku inicijativu koja utječe na povećanje dohotka građana u potpunosti podržavamo te smatramo da središnja i lokalna vlast moraju pravedno podijeliti teret smanjenja javnih davanja vezanih uz rad. No, svaka prethodna porezna reforma provodila se primarno na teret lokalnih proračuna i na taj način je jačala fiskalna centralizacija u Hrvatskoj. Razlika među prihodima središnje države i lokalne samouprave povećala se s 40 milijardi 1998. godine na 90 milijardi 2015.

FISKALNI UČINCI Reforma iz 2010. smanjila je prihode za približno 600 milijuna kuna godišnje, reforma iz 2012. nije imala značajan fiskalni učinak, a reforma iz 2014. godine umanjila je prihode za 1.1 milijardu kuna nakon kompenzacija.

Dodatno, proteklih 6 godina lokalne jedinice ostvarile su kumulativni gubitak od 3,1 milijardi kuna kroz smanjenje standarda za financiranje decentraliziranih funkcija (300 milijuna 2011., 400 milijuna 2012. i po 600 milijuna svake naredne godine) koje su gradovi morali nadomjestiti iz vlastitih izvora da bi se standard usluga u obrazovanju, socijalnoj skrbi, zdravstvu i vatrogastvu održao na istoj razini.

  • Kakvo je vaše stajalište o poreznim promjenama, dijelu koji se tiče prihoda jedinica lokalne samouprave?

Što se tiče novih poreznih promjena, većina lokalnih poreza ostala je ista, osim poreza na tvrtku koji je ukinut, zbog čega su prihodi lokalne samouprave smanjeni za 120 milijuna kuna godišnje.
Izmjena u sustavu poreza na dohodak po našim procjenama trebala je gradovima, općinama i županijama donijeti smanjenje prihoda od 1,36 milijarde kuna.

KOMPENZACIJSKE MJERE Međutim, s Ministarstvom financija uspjeli smo dogovoriti kompenzacijske mjere za lokalnu samoupravu u iznosu 1,32 milijarde kuna tako da će fiskalni učinak ove mjere za lokalnu samoupravu biti znatno povoljniji nego 2014. godine.

Novina je da se u porezni sustav od 1.1.2018. uvodi oporezivanje nekretnina, a ukida naplata komunalne naknade, direktne spomeničke rente i poreza na kuće za odmor.

  • Porez na nekretnine, umjesto dosadašnje komunalne naknade će postati nenamjenski. Hoće li ti prihodi zaista otvoriti dodatni prostor za razvojne projekte?

Namjenski prihodi u prosjeku čine 42% prihoda poslovanja (bez Grada Zagreba), što znači da lokalne jedinice slobodno raspolažu tek sa pola proračuna. To u današnjem globalnom gospodarstvu i društvu jednostavno više nije dovoljno dobro. Gradovi moraju brzo prilagođavati temeljnu i društvenu infrastrukturu te kreirati usluge prilagođene pojedincu kako bi zadržali svoju konkurentnost, a to nije moguće u rigidnim financijskim okvirima.

PRILAGODBA IZAZOVIMA Uvođenjem poreza na nekretnine udio namjenskih prihoda smanjit će se na približno 24% proračuna što lokalnoj samoupravi značajno povećava sposobnost prilagodbe današnjim izazovima. Procjenjuje se da će porez na nekretnine lokalnim proračunima donijeti dodatnih 300 milijuna kuna koje će se također moći iskoristiti za razvojne projekte.

Novi Zakon o financiranju lokalne samouprave bi trebao stupiti na snagu sredinom ove godine i donijeti dugo očekivano izravnanje fiskalnih kapaciteta lokalnih jedinica
  • U Ministarstvu financija je rečeno kako će se u 2017. zbog izmjena u sustavu poreza na dohodak putem kompenzacijskih mjera nadoknaditi gubici lokalnoj i regionalnoj samoupravi. Hoće li se gubici zaista moći nadoknaditi?

Gubici prihoda od poreza na dohodak bit će skoro u potpunosti kompenzirani iz državnog proračuna na razinu ostvarenja iz 2016. godine, no gradovi će propustiti povećanje prihoda od poreza na dohodak koje smo u 2017. godini očekivali temeljem rasta gospodarstva.
Prihodi koje smo ostvarivali s osnove poreza na tvrtku u visini 120 milijuna kuna godišnje neće biti kompenzirani.

  • Jedinice lokalne samouprave dužne su tijekom 2017. izvršiti brojne predradnje u cilju pripreme za oporezivanje nekretnina od 1. siječnja 2018. O čemu je riječ?

Prvi korak u uvođenju poreza na nekretnine je ažuriranje evidencije nekretnina koje su predmet oporezivanja i poreznih obveznika – vlasnika ili korisnika nekretnina. Trenutno se ažuriraju postojeći podaci iz vlastitih izvora i državnih baza podataka, a u drugom koraku (koji je u nekoliko gradova već započeo) poreznim obveznicima se dostavljaju obrasci za prijavu podataka koji nedostaju u gradskim evidencijama.
U drugom dijelu godine lokalne jedinice će izvršiti simulaciju učinaka poreza na nekretnine i temeljem tih informacija donijeti Odluku o porezu na nekretnine kojom će propisati vrijednost boda i koeficijente temeljem kojih će se obračunavati porez. U prvom kvartalu 2018. vlasnici nekretnina će zaprimiti porezna rješenja kojima se utvrđuje godišnja porezna obveza i rokovi plaćanja.

ODLUKA GRADOVA Gradovi sami odlučuju u kojim slučajevima će se porez plaćati mjesečno, kvartalno, polugodišnje ili godišnje.

Učinak na pojedine nekretnine razlikovat će se ovisno o starosti i kvaliteti nekretnine. Za najveći broj nekretnina ne bi trebalo biti promjene u odnosu na komunalnu naknadu, a promjena kod većeg broja preostalih nekretnina trebala bi se kretati u rasponu ±10%.

  • Prije godinu i pol na blogu Čist račun osječki proračun razgovarali smo o izmjenama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Tada ste, osam mjeseci nakon što je zakon stupio na snagu izjavili kako su se prihodi od poreza na dohodak u prosjeku smanjili za 11 posto. Gdje smo danas?

Tu 2015. godinu završili smo s 9.8 milijardi kuna od poreza na dohodak, što je za 14,5% manje od 11.5 milijardi kuna ostvarenih u 2014. godini. U određenim gradovima ti gubici iznosili su više od 40% na što su upozoravale naše procjene iz listopada 2014. godine.

OPORAVAK Službeni podaci o ostvarenju proračuna za 2016. godinu trenutno nisu javno dostupni, no naši podaci pokazuju da je ipak došlo do blagog oporavka prihoda u odnosu na 2015. godinu.

Upravo ovog mjeseca objavljen je znanstveni rad o demografskim promjenama i prihodima od poreza na dohodak u Njemačkoj koji kaže da će se u idućih 20 godina prihod od poreza na dohodak smanjiti za 7%, što će predstavljati ogroman problem za javne financije u Njemačkoj.
Porezne reforme na hrvatski način koje preko noći oduzmu dvostruko veća sredstva, pokazuju duboku nebrigu središnje države za lokalnu samoupravu i posljedice nacionalnih politika na lokalnu zajednicu.

Novina je da se u porezni sustav od 1.1.2018. uvodi oporezivanje nekretnina, a ukida naplata komunalne naknade, direktne spomeničke rente i poreza na kuće za odmor
  • Najavljeno je donošenje novog Zakona o financiranju lokalne samouprave. Što se mijenja u odnosu na sadašnji Zakon?

Novi Zakon o financiranju lokalne samouprave bi trebao stupiti na snagu sredinom ove godine i donijeti dugo očekivano izravnanje fiskalnih kapaciteta lokalnih jedinica. To u načelu znači da će lokalne jedinice s istim ovlastima raspolagati približno istim fiskalnim kapacitetom za pružanje javnih usluga istom kvalitetom. Pohvalno je što bi lokalne jedinice trebale imati pola godine za prilagodbu novom financijskom okviru koji bi trebao pružiti veću predvidivost i stabilnost prihoda te povećati udio općih prihoda proračuna.

UJEDNAČEN RAZVOJ Fiskalno izravnanje postavlja i temelje za ujednačen regionalni razvoj. Ono bi trebalo povećati sposobnost slabije razvijenih lokalnih jedinica da investitorima osiguraju potrebnu komunalnu, komunikacijsku i društvenu infrastrukturu, što je preduvjet za pokretanje poslovanja i privlačenje adekvatnog kadra.

Učinak ovih izmjena na pojedinačne proračune još analiziramo, a konačni rezultati će ovisiti o spremnosti središnje države da osigura dovoljna sredstva za fiskalno izravnanje.

REFERIRA SE NA:

Kako smo trošili  – Po područjima

 

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s