TOMISLAV MIŠETIĆ Osim financiranjem, Grad nam pomaže na brojne druge načine

tomislav-misetic_2

Tomislav Mišetić, predsjednik udruge NE-ovisnost

Za projekt “Droga STOP Osijek” iz gradskog je proračuna izdvojeno 8.000 kuna, o kakvom je projektu riječ?

– Projektom nastojimo suzbiti i spriječiti daljnje rizično ponašanje, konzumiranja sredstava i pojave ovisnosti te motivirati za tretmane liječenja, pružanja zdravstvene, pravne, psihosocijalne pomoći aktivnih ovisnika i senzibiliziranje javnosti o problematici ovisnosti.

Pomaže li Grad rad vaše udruge i na druge načine?

– Grad Osijek osim financiranjem projekta pomaže Udruzi na brojne druge načine putem jednokratnih pomoći, pisma potpore, zajedničkih akcija, čišćenja grada Osijeka, volontiranja i drugih aktivnosti. Zbog svega navedenog imamo dugogodišnju kvalitetnu suradnju s Gradom Osijekom.

tomislav-misetic_1

Kako ocjenjujete suradnju s Gradom?

– Imamo dugogodišnju, kvalitetnu i uspješnu suradnju s Gradom Osijekom.

Na koje načine, odnosno kroz koje korake, Udruga pomaže ovisnicima u postupku rehabilitacije?

– Cilj programa odvikavanja i rehabilitacije u Terapijskoj zajednici je upoznavanje sebe kroz suživot i interakciju s drugim korisnicima programa te promjena stavova, ponašanja, životnih navika i stilova.

REHABILITACIJA Udruga pomaže ovisnicima u postupku rehabilitacije kroz grupe samopomoći, individualne razgovore, radno – okupacijsku terapiju, edukacijske tečajeve, školovanje i prekvalifikaciju, sportske aktivnosti, kulturne i socijalne sadržaje, upoznavanje sebe – usvajanje socijalnih vještina, usvajanje tehničkih vještina i afirmativnih životnih vrijednosti i pogleda te poticanje zajedništva.

tomislav misetic_3.JPG

Koje faze tretmana prolaze korisnici u Terapijskoj zajednici?

– Prva faza je prihvat, odnosno sklanjanje ovisnika s ulice, udaljavanje od sredstva ovisnosti, prestanak samodestruktivnog ponašanja i prilagodba na suživot u zajednici. Tada slijedi proces introspekcije što se odnosi na promjenu ovisničkih navika, ponašanja i stavova, stabiliziranje psihosocijalnog funkcioniranja te promjene na osobnoj i životnoj razini. Nakon toga slijedi postupna resocijalizacija, odnosno profesionalno osposobljavanje, rješavanje obiteljskih problema, povremeni izlasci iz centra.
Rresocijalizacija kao posljednja faza odnosi se na boravak u stambenoj zajednici, vrednovanje osobnih napredaka i promjena, radne aktivnosti, samostalno organiziranje i provođenje slobodnog vremena.

REFERIRA SE NA:

Kako smo trošili – Društvene djelatnosti 

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s