RENATA TRISCHLER Ravnopravan smo partner gradu Osijeku u kreiranju zajedničke, gradske kulturne i manjinske scene

Renata Trischler, izvršna direktorica Njemačke zajednice – Zemaljske udruge Podunavskih Švaba
Renata Trischler, izvršna direktorica Njemačke zajednice – Zemaljske udruge Podunavskih Švaba

Iz gradskog proračuna za tradicionalni “Međunarodni kazališni festival na njemačkom jeziku” izdvojeno je 5.000 kuna. O kakvom je programu riječ? Kakve su reakcije?

– Njemačka zajednica – Zemaljska udruga Podunavskih Švaba u Hrvatskoj sa sjedištem u Osijeku kao najveća udruga pripadnika njemačke i austrijske manjine i njihovih potomaka u Republici Hrvatskoj ove je godine, već tradicionalno, po 16. puta organizirala Međunarodni kazališni festival na njemačkom jeziku.

JEDINSTVEN Kazališni festival uvijek organiziramo u lipnju u Dječjem kazalištu Branka Mihaljevića, a ono što ga čini jedinstvenim, ne samo na području Osijeka već i puno šire, jest činjenica što okuplja sve dobne skupine – od najmlađih sudionika vrtićke dobi pa sve do studenata, ponekad čak i starijih.

Ove je godine, od 16. do 19. lipnja u Osijeku gostovalo čak 16 kazališnih skupina s više od 260 sudionika iz Poljske, Mađarske, Srbije i cijele Hrvatske koji su čak 21 predstavu izveli na njemačkom jeziku.
Tako smo na kazališnim daskama osječkog Dječjeg kazališta Branka Mihaljevića ove godine mogli vidjeti: “Deutsche Samstagsschule” – polaznike subotnje škole njemačkog jezika koju već 5 godina organizira Njemačka zajednica, potom mališane iz njemačke skupine osječkog dječjeg vrtića “Stribor”, osnovce iz OŠ Drenje, OŠ Franje Krežme iz Osijeka, OŠ “Vijenac” iz Osijeka, OŠ Svete Ane iz Osijeka s čak četiri predstave, OŠ Fra Kaje Adžića iz Pleternice, polaznike škole njemačkog jezika Njemačkog humanitarnog udruženja “St. Gerhard” iz Sombora, OŠ “Mladost” iz Osijeka, OŠ Vidovec s dvije predstave, OŠ Petrijanec, OŠ Bijelo Brdo, Gimnaziju “Friedrich Schiller” iz Pilisvörösvára iz Mađarske sa čak dvije predstave, gimnaziju Valjevo iz Srbije, jednu kazališnu skupinu njemačke manjine iz Glogowéka u Poljskoj i Gimnaziju “Zmaj Jova Jovanović” iz Novoga Sada.

Do sada su u Osijeku na prošlogodišnjim kazališnim festivalima sudjelovale i kazališne skupine iz Rumunjske, Bugarske, Ruske Federacije, Ukrajine i Njemačke, a svake godine ova manifestacija bilježi sve veći broj sudionika i sve raznovrsniji program.
Poticanje učenja njemačkog jezika je, uz očuvanje kulture, tradicije i drugih doprinosa njemačko-austrijske manjine hrvatskom kulturnom krugu, jedna od najvažnijih programskih odrednica rada Njemačke zajednice. Stoga i ovaj festival ima svoju značajnu ulogu u ostvarenju našega djelovanja. Uz to, osjećaj pripadnosti velikoj obitelji od više od 106 milijuna osoba koje u Europi govore njemačkim jezikom, za mlade ljude iz cijele regije predstavlja važno i vrlo motivirajuće iskustvo.

ZNANJE I ISKUSTVO Iznimno smo zadovoljni sve većim odzivom osječkih osnovnih škola u kojima se, uz tradicionalne nastavne metode učenja stranog jezika, sve više primjenjuje i ova nekonvencionalna metoda kroz koju učenici mogu pokazati svoje znanje njemačkog jezika, ali i steći iskustvo javnog nastupa na kazališnoj pozornici te sklopiti brojna prijateljstva sa svojim vršnjacima iz drugih gradova i zemalja u našemu okruženju.

Kako ocjenjujete suradnju sa Gradom? Ogleda li se ona i na druge načine?

– Suradnja Njemačke zajednice s Gradom Osijekom je tradicionalno izvrsna. Svih proteklih 20 godina otkada naša Zajednica djeluje u Gradu, imali smo odličnu suradnju sa svim gradskim tijelima i odjelima i uvijek smo mogli računati na financijsku potporu dijelu naših programa. Također, Grad Osijek uvijek stoji uz sve naše aktivnosti kroz nazočnost visokih dužnosnika, gradonačelnika i njegovih zamjenika našim manifestacijama što nam potvrđuje da smo, neovisno o financijskoj potpori, ravnopravan partner gradu Osijeku u kreiranju naše zajedničke, gradske kulturne i manjinske scene.

Multikulturalnost Osijeka često se ističe, smatrate li da Grad dovoljno ulaže u taj segment kulture?

– Osijek je oduvijek bio multikulturna, multireligijska i multijezična sredina i to ga je još i prije stotinjak, pa i više godina svrstavalo u red značajnih gradova napredne srednjeuropske provenijencije. Sva njegova obilježja tada su bila njegova snaga, ne samo kulturna, već i gospodarska, a grad se kao takav zasigurno ne bi razvijao tom brzinom da njegove stanovnike nije krasila visoka stopa tolerancije prema drugima i drugačijima. Nažalost, velike demografske promjene koje su se zbile u njemu u posljednjih stotinjak godina nisu ga unaprijedile već unazadile. Nakon Prvog svjetskog rata, za vrijeme i nakon Drugog svjetskog rata i nakon Domovinskog rata, demografska slika Osijeka značajno se promijenila, a posljedice na svim planovima njegovoga razvoja vrlo intenzivno osjećamo i danas. Kulturna scena možda je i najviše, uz onu gospodarsku, pogođena time. Nažalost, današnje generacije ne shvaćaju koju, nazovimo ju, “dodanu” vrijednost je gradu davala njegova multikulturalnost.

VALORIZACIJA Danas se sve manje vrednuje doprinos pripadnika različitih manjinskih zajednica – Nijemaca, Mađara, Srba i Židova nekadašnjem prosperitetu čitave cijele zajednice. Usudit ću se reći da upravo u tom segmentu nedostaje prava povijesna i društvena valorizacija. Potrebno je samo malo političke i društvene dobre volje kako bi se to ispravilo – kroz obilježavanje ulica njihovim nekadašnjim nazivima, možda čak i dvo- ili višejezičnim natpisima, kroz uvođenje lokalnih povijesnih sadržaja u nastavu osnovnih škola, kroz njegovanje nasljeđa manjinskih zajednica.

Većina je tih manjinskih zajednica osuđena na egzistiranje u okvirima vlastitih napora, a Kulturna strategija razvoja grada Osijeka tek je površno zahvatila čitav niz problema s kojima se susreću upravo manjinci, ali i druge grupacije koje djeluju na području kulture. Tradicija Osijeka nije tamburica, već je to bečki valcer.

Osijek je jedan od 15 gradova koji je i ove godine dobio najvišu ocjenu za transparentnost svoga proračuna. Koliko je važna transparentnost proračuna?

– Transparentnost proračuna, odnosno informacija svakom građaninu kamo odlazi novac kojega on izdvaja treba biti pravilo rada svake gradske uprave, a ne iznimka. Ljudi su danas osjetljivi na to i svaka gradska uprava mora biti spremna položiti račune svojim građanima u svakom trenutku, a ne samo prigodničarski, uoči izbora. S druge strane, nova metodologija podnošenja zahtjeva za sredstvima iz gradskog proračuna za potrebe u kulturi i športu ili rad udruga umnogome otežava pristup tim sredstvima jer pretpostavljaju da pojedinci u udrugama, najčešće volonteri kojima je financijska potpora upravo iz gradskih financija ujedno i jedina potpora, visoko profesionalno barataju ogromnim količinama obrazaca, dodatnih dokumenata i sličnih administrativnih prepreka, što počesto dovodi do toga da se na natječaje niti ne prijavljuju. Taj trend će svakako osiromašiti civilno društvo u Osijeku te se nadamo da će se neki kriteriji s vremenom ipak ublažiti.

REFERIRA SE NA:

Kako smo trošili – Društvene djelatnosti

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s