MATO NAĐ Predlažem da se povećaju sredstva za donaciju udrugama i klubovima

Mato Nađ, vijećnik Mjesnog Odbora Josipovac
Mato Nađ, vijećnik Mjesnog Odbora Josipovac

Koliko su sredstva koja se iz proračuna izdvajaju za programe prioriteta Gradskih četvrti i Mjesnih odbora dovoljna? Je li 324.000 kuna koliko je ove godine planirano iz Gradskog proračuna za Mjesni odbor Josipovac, dovoljno?

– S obzirom da sam u Vijeću Mjesnog odbora već treći mandat i pamtim vremena od prije pet, šest, sedam godina, kada smo za programe prioriteta dobijali između 720.000 i 840.000 kuna, već se po tome se vidi da iznos za ovu godinu nije ni blizu potrebama Mjesnog odbora. Iznos od 324.000 kuna uglavnom služi za redovan servis kao što je popravak nogostupa, postavljanje određenih rasvjetnih lampi po zamolbi sumještana. To nikako nije razvojni proračun iz kojeg bismo mogli krenuti u neke ozbiljnije poslove, koji bi oplemenili život žitelja Josipovca.

No da samo ne kukamo, hvala Bogu, Mjesni odbor Josipovac je u proteklim godinama riješio sve one veće odnosno goruće egzistencijalne potrebe građana (kao što su kanalizacija, plinifikacija, javna rasvjeta u glavnim prometnim ulicama, asfaltiranje ulica i slično). Naravno da potreba ima i uvijek će ih biti, kao i u svim drugim gradskim četvrtima i mjesnim odborima, ali mi bismo htjeli više i da se stvari malo brže rješavaju. A sve naše ideje i potrebe redovito šaljemo prema službama grada ili kada te službe iz grada dođu u Josipovac ( jedanput godišnje). Dakle da skratim ovaj proračun u svim ovim okolnostima besparice je dovoljan ali samo za nužne potrebe naših građana ali ni izdaleka nije dovoljan da mi vijećnici mogli slati programe i potrebe prema stručnim službama Grada jer je taj iznos premali za ono što bi popravilo ili poboljšalo uvjete života i stanovanja u Josipovcu.

Koji su najveći problemi u Mjesnom odboru Josipovac?

– Odlazak mladih iz našeg mjesta je nešto što se dešava diljem lijepe naše pa ni mi u Josipovcu nismo izuzeti od toga. Razlog je kao i kod svih drugih, nemogućnost zaposlenja te nedostatka sadržaja za mlade. Sva nekakva događanja za mlade uglavnom se odvijaju na području grada, a u samom Josipovcu ta su događanja vrlo, vrlo rijetka.

Gdje vidite rješenja?

– Predlagali smo gradskim službama da se na području Josipovca otvori industrijska zona i to na potezu i u blizini autoputa, koridora 5-C gdje postoje određene površine koje bi bile idealne za industrijsku zonu s obzirom na blizinu auto puta. Obećano nam je da će se o tome voditi računa, što bi za Josipovac jako puno značilo jer bi se otvorila nova radna mjesta za mještane, a posebice mlade. Za višu kvalitetu života itekako bi bilo potrebno izgraditi sportsku dvoranu za sve dvoranske sportove jer naši mladi sada nemaju gdje trenirati pa tako ženski rukometni klub treniraju i nastupaju u susjednom Višnjevcu. Ujedno bi ta dvorana služila i za sva moguća kulturna događanja u Josipovcu.

Nažalost, u Josipovcu imamo nekoliko prometnih crnih točaka, a koje su do sada već odnijele nekoliko ljudskih života. Kao prvi problem je što na pružnom prijelazu u ulici Kralja Stjepana Držislava ne postoji brklja već samo željeznički znakovi upozorenja i na tom prijelazu nažalost dosad je bilo najviše tragičnih nesreća. Kao vijeće mjesnog odbora uputili smo na desetke dopisa prema Hrvatskim željeznicama i prema Gradu Osijeku, ali do danas se nažalost ništa se nije poduzelo.

Drugi prometni problem je okuka na ulazu iz smjera Osijeka u Osječku ulicu, ta okuka nije napravljena po pravilima struke što su nam rekli stručnjaci za promet jer po njihovim riječima ima kontra nagib od potrebnog i čim vozač uđe u okuku, s malo nepažnje vrlo često izleti van kolnika. I na taj problem smo upozorili i poslali dopis stručnim službama Grada, a oni su odgovorili tako što su ispred okuke stavili prometni znak s ograničenjem brzine, bez da se prišlo rješavanju stvarnog problema. Treći prometni problem je raskrižje Osječke ulice i Bizovačke ulice, naime zatražili smo da se na tom raskrižju priđe izradi kružnog toka i predstavnici grada su se s tim složili ali do danas nismo dobili nikakav službeni dopis.

Prošlu godinu smo prema Gradu uputili dopis u kojem tražimo izradu studije za oborinsku vodu i čišćenje kanalske mreže, jer kada su učestale kiše i visok vodostaj rijeka, tada mještani Josipovca imaju problem s odvodnjom oborinskih voda. Zatražili smo i obećano nam je od strane predstavnika Grada izgradnja parkirališta ispred groblja u Josipovcu, i uređenje okoliša. Također nam je problem i prilazna cesta za groblje Josipovac-Kravice koja je uska i u jako lošem stanju. Bilo bi potrebno zacijeviti kanal i proširiti cestu kako bi se do groblja moglo nesmetano prići.

Zatražili smo i izgradnju parkirališta ispred Osnovne škole Josipovac jer svi koji tamo ostavljaju svoja vozila parkiraju na travnjaku, a prostora za izgradnju parkinga ima sasvim dovoljno. Naselje Matije Gupca II je prometno izolirano i stanovnici koji tamo žive imaju problem jer ih prema mjestu povezuje makadamska cesta koja po zimi bude puna rupa i vode. Naime to je naselje koje se naslanja na Južnu obilaznicu i stanovnici su se služili obilaznicom kao spojnom cestom sve do izgradnje drugog traka Južne obilaznice, kada za njih nije izgrađena prilazna cesta i više na obilaznicu ne mogu izaći te sada moraju preko stare makadamske ceste. Grad je obećao barem do zime nasipati tu makadamsku cestu kamenom a jedino pravo rješenje bi bilo (što smo i predložili) spoj s ulicom Kralja Stjepana Držislava uz izradu ceste u dužini oko 300 metara.

Potrebna je i izgradnja pješačkog mosta za učenike između ulice Kneza Domagoja u Josipovcu i Dubrovačke ulice u Višnjevcu. Naime dosadašnji stari most je dotrajao i preko njega je zatvoren prolaz tako što su nadležne službe doslovce zavarile pregradu na mostu te se slobodno ne može proći. No djeca koja svakodnevno idu iz Josipovca u školu Višnjevac redovito se provlače kroz pregradu mosta i postoji velika opasnost od stradavanja. S obzirom da taj dio Višnjevca pripada župi Svetog Luke i župljani negoduju jer moraju obilaziti put prema crkvi dužim putem. Napominjem da smo za taj most imali priređeni projekt, ali zbog nedostatka sluha gradske uprave istekla je dozvola za projekt od dvije godine i sada smo opet na početku.

Želja nas vijećnika u mjesnom odboru Josipovac je osim potrebne infrastrukture oplemeniti Josipovac šetnicom u centru Josipovca, a na potezu oko Osnovne škole. Naime, želja nam je izraditi pješački most prema ulicama Sunčana i Braće Radić, prema školi te uz sam Poganovačko-Kravički kanal popločati obalu i napraviti šetnicu te već spomenute ulice približiti samom centru mjesta. Smatramo da je potrebno i proširenje i uređenje ulice Franje Jungerta jer kroz tu ulicu svakodnevno prolaze stanovnici vikend naselja „Karašica“, a spomenuta ulica ima jako uzak koridor te predstavlja potencijalnu opasnost za stanovnike te ulice, a naročito djecu. Zbog toga smo zatražili i dobili prometnu regulaciju u smislu „ležećih policajaca“ pa su sada svi primorani umjerenije voziti, ali to je samo privremeno rješenje, a proširenje je više nego nužno.

Nakon što ste nabrojali nedostatke, koje su pozitivne pojave u Josipovcu? 

– Suradnja svih klubova i udruga na području Mjesnog odbora Josipovac je izuzetno dobra i uspješna jer imamo sastanke dva puta godišnje zajedno sa svim klubovima i udrugama te nam oni iznose svoje planove postignuća, a naravno probleme i potrebe. Nažalost kao i svugdje, najveći su problemi u financiranju, a mjesni odbor tu nažalost ne može puno pomoći. Naime, nekada smo za sve klubove i udruge od grada primali 35.000 kuna te svake godine mogli pomoći onom kubu ili udruzi kojima je bila najveća potreba, sada na žalost od Grada primamo 3.200 kuna da podijelimo na preko dvadesetak klubova i udruga što je tako mizerno da ne možemo pomoći nikome. Tako da se naši klubovi i udruge snalaze na sve moguće i nemoguće načine, a najviše sami svojim radom i svojim sredstvima i usprkos svemu postižu izuzetne rezultate. Suradnja sa župama i župnicima je odlična kada god se ukaže potreba ili s jedne ili s druge strane, kao i Osnovnom školom Josipovac. Tu doista nikada nije bilo problema.

Kakve ideje imate kada se govori o izdvajanjima proračunskih sredstava?

– Teško mi je govoriti o gradskom proračunu kada na taj proračun ne možemo apsolutno nikako utjecati, ali evo nekih ideja koje mislim da bi podržali svi vijećnici u svim gradskim četvrtima i mjesnim odborima.

Trebalo bi pri donošenju proračuna izdvojiti onoliko sredstava koliki je broj stanovnika pojedine gradske četvrti ili mjesnog odbora za barem jednu kapitalnu investiciju u tim jedinicama, a vijećnici neka odluče koja bi to kapitalna investicija bila, naravno u razmjeru s iznosom koji bi bio predviđen za taj mjesni odbor ili gradsku četvrt.

Vjerujem da bi to bila sinergija jednakog razvoja svih dijelova grada.

U što mislite da je potrebno usmjeriti proračunska sredstva, odnosno gdje treba oduzeti da bi se negdje uspjelo namiriti?

– Predlažem da se svakako povećaju sredstva za donaciju udrugama i klubovima. Ako naše vijeće za ovu godinu primi kao što znate 320.000 kuna, ne bi nam predstavljalo problem kada bi primili recimo 290.000 kuna, a kada bi se 30.000 kuna preusmjerilo za spomenute donacije klubovima i udrugama. Vijeće sa tih 30.000 kuna ne može poslati projekte gradu za tako moli iznos, a taj iznos je itekako velik za razvoj sporta i kulture. U svim tim klubovima i udrugama većinom su mladi, pa pružimo mladima šansu da pokažu što znaju i mogu.

Kako ocjenjujete suradnju vašeg Mjesnog odbora s Gradom?

– Ako bismo ocjenjivali suradnju Grada s našim Mjesnim odborom od 1 do 5, mislim da bi ta ocijena bila, dovoljan, 2 iz nekoliko razloga.

Sastanci s predstavnicima grada su vrlo rijetki (jednom godišnje) osim svečane sjednice za dan Mjesnog odbora (19. ožujka) ili na nekakav naš poziv. Na žalost, na tim sastancima se uvijek pokrenu prave teme, rasprave i dogovori, a nakon toga ništa se ne događa. Ništa od dogovora ni obećanja.

Moram napomenuti da bih volio kada bi Grad funkcionirao onako kao što je to bilo za vrijeme mandata tadašnjeg gradonačelnika, Krešimira Bubala. Naime tada je gradonačelnik s cijelom svojom svitom, pročelnicima i direktorima dolazio u naše i ostala vijeća, svaka tri mjeseca te se s nama planski dogovaralo što ćemo raditi i kako. Nakon tri mjeseca ponovo smo se sastali i provjerili što je napravljeno od dogovorenog, ako nije zašto nije, koji su problemi i kada će se to riješiti. Tada smo mi vijećnici bili u tijeku događanja i dogovarali što i na koji način raditi, a posebno se to odnosilo na izgradnju Hrvatskog doma, ali i drugih stvari oko kojih smo se dogovarali. Tada smo kao mjesto najviše napravili i napredovali. Mislim da je to jedini način kako uspješno raditi i surađivati.

REFERIRA SE NA:

Kako smo trošili – urbanizam i komunalne djelatnosti

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s