KATARINA KRUHONJA Predlažem da Grad potakne proces zajedničkog planiranja

Dr. Katarina Kruhonja, mirovna aktivistica Centra za mir Osijek

Kako ocjenjujete suradnju sa Gradom?

– Sažeto – kao veliki potencijal!
Centar za mir od svog utemeljenja drži važnim da u području svoje misije,  izgradnje demokratskog društva temeljenog na uvažavanju ljudskih prava i kulturi nenasilja, surađuje s Gradom.  Činimo to kontinuirano već gotovo četvrt stoljeća, uključujući ratno i rano poratno razdoblje – s manje ili više upornosti s naše strane, s manje ili više interesa od strane Grada, odnosno s manje ili više uspješno realiziranih zajedničkih aktivnosti.  Ima tu još puno prostora i mogućnosti za intenzivnijim i kreativnijim partnerskim suradničkim odnosima, no imamo i temelje na kojima ih možemo graditi.

Na koje se načine ta suradnja manifestira, s kojim je iznosom Centar za mir, nenasilje i ljudska prava financiran iz gradskog proračuna u prošloj godini?

– Suradnja koja je nama važna tiče se podrške misiji kojoj smo posvećeni – da se Grad aktivno uključi u neku našu aktivnost ili nas uključi u svoju aktivnost/projekt. Primjer prve partnerske suradnje  je zajednička inicijativa prema Vijeću Europe u ratnom razdoblju, 1993., da u Osijeku pokrene svoj projekt i time uspostavi prisutnost EK u Osijeku – osnivanje Ambasade lokalne demokracije od strane Vijeća Europe 1993.g. Nedavni primjer je poziv od Grada da Centar za mir u segmentu promocije kulture mira bude uključen u projekt Europske prijestolnice kultuer 2020.

NAGRADA “KRUNOSLAV SUKIĆ” Ohrabruje nas i raduje podrška mirovnoj Nagradi za promicanje mirotvorstva, nenasilja i ljudskih prava „Krunoslav Sukić“ jer to znači da postaje  prepoznatljiva kao dio kulturnog identiteta grada.

Drugi vid je podrška demokratskoj participaciji građana koju nastojimo poticati – da grad sudjeluje u raspravama, tribinama, konzultacijama oko pitanja koja su u njihovoj kompetenciji a građani imaju što reći, pitati, predložiti. Tu bi trebalo zajednički učiniti više i sustavno.

PROSTOR Što se materijalne podrške tiče – najznačajniju smo podršku od Grada dobili kada nam je na privremeno korištenje kroz nekoliko godina bio dan prekrasan prostor. Pomoglo je nama dok smo došli do vlastitog prostora. U to vrijeme taj je prostor imao i funkciju „inkubatora“ za udruge – mjesto gdje smo pružali tehničku i savjetodavnu potporu građanskim inicijativama i novim udrugama – dakle, bio je podrška jačanju civilnoga društva u gradu.

Podrška putem financiranja projekta je na simboličnoj razini, Grad je prošle godine financirao dvije aktivnosti Centra za mir s ukupno 8000 kuna.

JAVNI INTERES No,  i mala suma kojom je Grad  podupirao, primjerice, besplatnu pravnu pomoć, edukaciju o govoru mržnje i zločinu iz mržnje, mirovnu nagradu  i sl.  potvrđuje da Grad prepoznaje da su ti projekti i aktivnosti od javnog interesa.

Time nam otvara mogućnost traženja sredstava putem javnih radova. To je odličan način koji, ujedno, omogućuje mladim nezaposlenim ljudima da nešto nauče i da dobiju na samopouzdanju kroz mogućnost da rade i iskuse kako rad za opće dobro doprinosi njihovom osobnom napretku, napretku zajednice i povezanosti u zajednici.

Smatrate li da je u Gradu prepoznata uloga i važnost Centra za mir, nenasilje i ljudska prava? 

– Centar za mir je prepoznatljiv kao ustrajan promotor mirovnog rekursa i uvažavanja ljudskih prava.
No, Osijek ima zavidan broj organizacija civilnoga društva različitih misija koje su iskusne, rade dobro,  imaju posvećeno i kompetentno članstvo kao i  povezanost  lokalno,  nacionalno i međunarodno. To je veliki ljudski kapital koji bi se trebao udružiti s resursima Grada  kroz partnerske odnose  uz korištenje EU fondova.

PLANIRANJE Mišljenja sam da podupiranje rada udruga skromnim sredstvima nije ni blizu onoga što bi se moglo postići zajedničkim radom – zajedničkim planiranjem, izradom i provedbom projekta od koristi za grad i građane.

Jeste li se prijavili na natječaj za financiranje projekata i programa udruga iz Proračuna Grada Osijeka u 2016. i za koje projekte?

– Prijavili smo Nagradu za promicanje mirotvorstva, nenasilja i ljudskih prava „Krunoslav Sukić“ (zatražili 5.000 kuna), te projekt  Mreža mirotvornih škola (zatražili smo 7.000 kuna ). Iako male sume, one su nam važne za navedene programe – i za mirovnu nagradu za i priznanje MIROTVORNA ŠKOLA. Naime, želimo da Nagrada bude naša, osječka a opet nacionalno utjecajna. To već osmu godinu uspijevamo zahvaljujući potporama u malim donacijama, volontiranjem, u dobrima, podrškom od grada.
No, kao što sam već rekla,  držim da model financiranja projekata i programa udruga iz Proračuna Grada Osijeka nije razvojan.  Radi se o relativno skromnoj količini novca koja je rascjepkana u male financijske potpore – prosječno 5.000 do 10.000,00 kuna. A pri tome se traži projektna dokumentacija po standardima koje EU fondovi ili slični donatori traže za velike projekte „teške“ po više stotina tisuća eura.

DŽEPARAC Administriranje koje Grad traži je neprimjereno ulogu, uzima vrijeme i energiju bez potrebe. Za takvu količinu financijske potpore dovoljno bi bilo da udruga dokaže da je aktivna, priloži plan rada, odnosno godišnji izvještaj i dokaz na koji je način potrošila novac. Takve male potpore su poput džeparca – svakom po nešto da može raditi ono što ga čini sretnim.

No, moguće je puno više postići za zajednicu – ako udruge civilnog društva i Grad budu radili zajedno. Predlažem da Grad potakne proces zajedničkog planiranja (koji uključuje i procjenu potreba i procjenu postojećih resursa) na temelju kojih će donijeti strateške odluke te a) ciljano usmjeriti značajniju količinu novca za veće projekte koji će, tada, moći utjecati na željenu promjenu – na unapređivanje života svim  građanima; b) ići s partnerskim  projektima s udrugama prema EE. Projekt koji je Grad oblikovao za EPK 2020 je izvrsno polazište.

Osijek je jedan od 15 gradova koji je dobio najvišu ocjenu za transparentnost svoga proračuna. koliko je transparentnost važna?

– Dostupnost plana i realizacije gradskog proračuna javnosti  je preduvjet za raspravu i praćenje rada lokalne samouprave. Transparentnost je u opisu posla lokalne samouprave, njezina obaveza. Drago mi je da Osijek nastoji prema visokim standardima. No, transparentnost bi se, po mom mišljenju,  trebala odnositi i na proces kako se dolazi do pojedinih stavki u proračunu – na temelju čega je, primjerice,  za rad udruga dodijeljena baš taj budžet i, naravno, kako se prate učinci utrošenih proračunskih sredstava. Koliko znam, prema zakonu/pravilnicima tu  postoji mogućnost monitoringa od strane javnosti.  No, mi građani to ne koristimo, barem ne organizirano i sustavno. Ako želimo sudioničku demokraciju – trebali bismo se time sustavno baviti.

REFERIRA SE NA:

Kako smo trošili – Društvene djelatnosti 

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s