MILAN OPAČAK Većina do sada nije bila upoznata s proračunom, što pokriva i zbog čega postoji

Milan Opačak, gradski vijećnik HDZ Osijek
Milan Opačak, gradski vijećnik HDZ Osijek

Na početku ste pohvalili inicijativu i pokretanje projekta Čist račun – Osječki proračun. Što očekujete od ovoga projekta.

– Projekt Čist račun – Osječki proračun je po meni hvale vrijedna inicijativa ili kako Vi kažete projekt. Građani grada Osijeka imaju pravo i moraju znati kako se troši njihov novac i kako se raspolaže s njihovom imovinom te tko upravlja s tvrtkama u vlasništvu grada, koliko je tko plaćen od gradonačelnika, vijećnika, pročelnika, direktora te članova uprava jer je sve to novac građana grada Osijeka.

OČEKIVANJE Najveće očekivanje je da se našim građanima putem ovog projekta približi funkcioniranje gradske uprave i tokove javnog novca kojim se financiraju sve javno-društvene potrebe grada.

Nekada znam čuti od neupućenih ljudi u stanje gradskog proračuna, tamo ima novca pa treba prebaciti drugdje i obratno, iako brojke govore drugačije. Smatram da će se na ovaj način uspjeti prikazati našim građanima u kojoj mjeri i s koliko financija se raspolaže i koliki su rezultati ostvareni tim novcem te naravno transparentnost proračuna.

Osijek je jedan od 15 gradova koji je dobio najvišu ocjenu za transparentnost svoga proračuna. Koliko je važna transparentnost proračuna?

– Kao Osječaninu drago mi je čuti da je naš Osijek u bilo čemu pozitivnom pri vrhu pa tako i u ovoj ocjeni za transparentnost proračuna te mogu samo Gradu i pročelniku za financije čestitati na toj ocjeni. Trebamo težiti ka izvrsnosti, a kako sam napomenuo u prethodnom pitanju ovo je dobar put. HDZ se od početka zalaže za transparentnost i vjerujem da smo i mi kako stranka uvelike tome pridonijeli i zato još jednom čestitke.

Koliko su do sada građani bili upućeni u stanje proračuna i načine na koje mogu utjecati na njegovo kreiranje?

– Nedovoljno ili nikako!!! Naši građani, velikom većinom, izuzev onih 1-2% građana koji se bave nekakvom politikom, nisu bili upoznati sa svim sastavnim dijelovima kako proračuna tako i svime onime što on pokriva i zbog čega postoji. Većinom se to svodilo da vijećnici koji su izabrani od građana da ih predstavljaju, kreiraju proračunske stavke najkorisnije za njih, ali ni vijećnici nisu sveznalice i može biti da građani gledaju na neke stvari te projekte drugim očima.

RAZUMIJEVANJE Svako približavanje građanima, znači poboljšanje razumijevanja samog proračuna, a u konačnici ih potiče da i sami svojim inicijativama pokrenu određene tokove i njegovo kreiranje.

Što očekujete od rebalansa proračuna?

– Rebalansom ćemo popeglati uočene nelogičnosti koje, nadam se, neće ugroziti daljnje funkcioniranje svih planiranih aktivnosti do kraja ove godine.

KOMUNALNI ZAHVATI Naglasak stavljam na ispunjenje svih komunalnih zahvata na područjima naših gradskih četvrti i mjesnih odbora, kao i na pripremu budućih infrastrukturnih projekata koji bi ubuduće trebali donositi dodane vrijednosti, kako za gospodarski tako i za društveno kulturni život grada.

Kao vijećniku HDZ-a izuzetno mi je bitno da se u rebalansu nađe par inicijativa koje smo gurali, kao što su: povećanja porodiljnih naknada za 500-600 kuna po djetetu, povećanja za socijalno ugrožene, za djecu s poteškoćama u razvoju te darovite učenike i studente.

A od proračuna za iduću godinu?

– Nažalost, proračun je takav kakav je tj. novaca je toliko koliko ih ima, a ima ga manje za više od 30 mil. kuna zbog porezne reforme premijera Zorana Milanovića. Ta suma se jako teško može nadoknaditi pa i za veće gradove od Osijeka, s obzirom da se nalazimo u fazi gospodarske krize, a iako Vlada „tvrdi“ da izlazimo iz recesije, potreban je dug period da bi se gospodarstvo doista pokrenulo i oporavilo. Sve to utječe na punjenje proračuna i ako se kolektivno ne udruže sve vlasti, od državne do lokalne, punjenje proračuna bit će sporo, kao i do sada, ne samo za Grad Osijek već i za druge jedinice regionalne i lokane samouprave u Hrvatskoj. Stoga, nije realno očekivati puno od proračuna za iduću godinu, jer iduća godina samo što nije došla. Puno se ne može do tada promijeniti, a za ubuduće, potrebno je usmjeriti se na lokalne investicije kako bi pokrenuli punjenje proračuna i poboljšanje kvalitete života u gradu Osijeku.

Kakve ideje imate kada se govori o izdvajanjima proračunskih sredstava? U što mislite da je potrebno usmjeriti proračunska sredstva? Odnosno, gdje treba oduzeti da bi se negdje drugdje uspjelo namiriti?

– Grad treba ulagati u poticanje malog i srednjeg poduzetništva kroz poticajne mjere poput malih bespovratnih sredstava za osnivanje tvrtke ili za početno opremanje tvrtke s nužnom opremom za početak rada. Osijek je sveučilišni grad gdje svake godine izađe određeni broj visokoobrazovanih mladih ljudi od kojih nerijetki imaju ideju za pokretanje startup-ova posebice u sferi IT tehnologija. S obzirom da je Osijek prepoznat kao softwarecity, na Gradu je da kontinuirano radi na tome da se ovaj epitet Osijeka održi te da se u Osijeku stvara sve više i više tvrtki koje se bave ovom vrstom djelatnosti. Grad mora jače odigrati ulogu usmjerenja prema mladim obiteljima i mladima koji trebaju modele za lakše stambeno zbrinjavanje i traženje prvog zaposlenja.

NAPRAVITI REDA Kad govorimo gdje oduzeti, onda je to sigurno na financiranju kojekakvih udruga, koje ne pridonose ničemu osim nekom svom druženju, i ne daju neku novu vrijednost. Mislim da tu treba napraviti reda i da ima dovoljno prostora za uštedu ili da tako kažem, milijuna koje se dodjeljuju.

Moj prijedlog kod financiranja udruga je da se napravi rang lista prema kojoj bi se na prvom mjestu financirale udruge koje imaju u planu projekte koji imaju društveni doprinos. Primjer takvih udruga su Centar za poduzetništvo, PRONI, Društvo za pomoć mentalno retardiranim osobama i druge slične udruge kao i sve sportske udruge i klubovi. Također, Grad bi trebao razmisliti i donijeti inicijativu da se kroz javni natječaj za financiranje projekata i programa udruga stavi poseban naglasak na projekte financirane iz EU, kako bi se potaknulo udruge na taj korak koji bi njima uvelike poboljšao rad, a i u konačnici iskorištenost fondova koja je i Gradu u interesu. Nadalje, godinu i pol dana gurao sam ispred HDZ-a grada Osijeka inicijativu da Grad počne naplaćivati svoju Digitalno telekomunikacijsku kanalizaciju (DTK), jer je to novac koji stoji, a mi ga ne koristimo. Evo, napokon ovih dana je ta naša inicijativa realizirana te je Grad Osijek retroaktivno naplatio protekle tri godine u iznosu od 2,63 milijuna kuna i ugovorio korištenje mreže za koje će godišnje primati naknadu oko 900.000 kuna. Ono što želim reći, da moramo sve resurse Grada tj. sve što imamo staviti u pogon ili u funkciju prihoda.

 

Što vidite kao rješenje punjenja proračuna? Smatrate li da se dovoljno radi na tome?

– Odgovor na ovo pitanje djelomično je dan u prethodnom pitanju. Međutim, postoji još jedna činjenica, a to je da se Osijek nalazi na strateškoj poziciji što se tiče prometne povezanosti. Na ključnim ljudima iz Grada je da pridonesu razvoju Osijeka kroz dovođenje investicija u grad.

INDUSTRIJSKA ZONA Osijek raspolaže s velikom, trenutno neiskorištenom infrastrukturom koja se može koristiti u razne svrhe. Pod infrastrukturom se podrazumijevaju poduzetničke zone, koje i dalje stoje više-manje neiskorištene, zatim osječka industrijska zona koja može primiti veće tvrtke kao što su primjerice logističke tvrtke.

S druge strane, potrebno je poraditi na komunikaciji s ključnim državnim tijelima, poput Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, kako bi se omogućio i pokrenuo osječki prometni potencijal. Na ovaj način, došlo bi do neizbježnog otvaranja radnih mjesta koja generiraju povećanje prihoda gradskog proračuna.

Izdvaja li grad dovoljno za prioritete gradskih četvrti i mjesnih odbora? Što vidite kao rješenje?

– Sredstva za gradske četvrti i mjesne odbore smatram da trebaju biti veća, jer sa ovime što sada imaju ne mogu napraviti puno. Često je običnom građaninu neprimjetno i nevidljivo sve ono što se napravi u četvrti, ali pravilnim i redovitim obavješćivanjem kroz rad vijeća tih gradskih četvrti i mjesnih odbora može se ukazati na sve učinjeno, iako su potrebe daleko veće od mogućnosti. Smatram da i tu treba građane što više uključivati da svojim prijedlozima i sugestijama, da sudjeluju u rasporedu tih sredstava. Sredstva za mjesne odbore su namjenska iz komunalne naknade te se zna u kojem postotku su raspoređena.

DOPRINOS GRADSKIH ČETVRTI Mislim da bi trebalo razmisliti o tome koliko koja četvrt pridonosi u gradski proračun i na temelju toga napraviti raspodjelu sredstava, ali najbolje bi bilo kad bi vijeća mogla sama raspolagati sa svojim sredstvima, jer bi mogli puno više napraviti.

Kad me već pitate za MO Josipovac iz kojeg dolazim i živim sa svojom obitelji, mogu reći sve najbolje. Prije svega, odlično ga vodi moj kolega Željko Kovačević koji ima viziju razvoja našeg mjesta te svi skupa i vijećnici i mještani radimo na tome. Što se tiče suradnje s Gradom Osijekom, mogu reći da je na zavidnoj razini, ali naravno da očekujemo i više.
Proteklih godina puno toga je napravljeno u Josipovcu od: mostova, nogostupa, jednosmjenske nastave, igrališta za djecu, osvjetljavanja ulica, ulaganja u šport i nama najvažnije, da smo uspjeli vratiti ured Hrvatske pošte u Josipovac, jer nam ipak to daje urbaniji predznak. Može se još puno toga raditi u Josipovcu, od asfaltiranja cesta, poduzetničke zone, sportskog centra, kruţnih tokova, biciklističkih staza i zaključno s „tramvajskom prugom u Josipovcu“, a onda možemo u mirovinu!

REFERIRA SE NA: 

Kako smo trošili – Po područjima

Kako smo trošili – Društvene djelatnosti

Kako smo trošili – Urbanizam i komunalne djelatnosti

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s