DRAŽENA VRSELJA U kulturi se ne možete osloniti samo na svoje osnivače

Dražena Vrselja, predsjednica organizacijskog odbora Osječkog ljeta kulture 2015.
Dražena Vrselja, predsjednica organizacijskog odbora Osječkog ljeta kulture 2015.

Grad je prema proračunu za Osječko ljeto kulture planirao izdvojiti 250.000 kuna. Koliko je na kraju iznosila potpora Grada, a koliko ostalih sponzora?
– Grad je ove godine izdvojio sredstva koja je bio u mogućnosti. Prijašnjih godina je to bilo puno više, ali se općenito više izdvajalo za kulturu i kazalište i na mikro i na makro razini te ovo nije neuobičajena aktivnost.

FINANCIJE Grad je osim planiranih 250.000 kuna izdvojio još 30.000 kuna. Zagrebačka banka izdvojila je 50.000 kuna, a ostalih 100.000 kuna su osigurali sponzori. Osim toga, sponzori su osigurali i 50.000 kuna u robama i uslugama što nam je također bilo značajno.

Uvijek se može bolje, a kada bi Osječko ljeto kulture preraslo u festival i doseglo masivniji priliv novaca od Ministarstva kulture, to bi bila važna stavka općenito u njegovoj koncepciji. Time bi se ljudi koji će iduće godine biti u organizacijskom odboru, ozbiljno pozabaviti. I gradonačelnik Ivica Vrkić je na našim konferencijama za novinare bio izuzetno zadovoljan što smo osigurali određene sponzore jer to znači rasterećenje i Grada, a i ako imate više novaca, možete biti opušteniji u kreiranju programa. Razvoj projekata nužan je u kreativnoj industriji kako biste dobili novce možda čak i od europskih fondova što je dugotrajniji i ozbiljniji posao koji se radi po nekoliko godina unaprijed.

Na čemu bi trebalo poraditi kako bi se održavanjem ove manifestacije privuklo što više gostiju ne samo iz Osijeka nego i okolice i regije, a što bi povećalo turističku potražnju i na taj način utjecalo na povećanje proračuna Grada Osijeka?
– Ove je godine ulaz bio besplatan. No, kultura košta. Živimo u teškoj situaciji kada građani teško izdvajaju sredstva za dodatne sadržaje u svakodnevnom životu. No, kultura mora biti neizostavan dio svakodnevnog života.

KULTURNI TURIZAM Kultura veže grane koje donose dohodak kroz turizam i gospodarstvo. U Osijeku i Slavoniji je to u povojima, a s kulturnim turizmom se tek započinje. Postoje određene strategije i vizije kako ga realizirati.

Primjerice, HNK privlači velik broj turista, preko kruzera kojima dolaze iz drugih hrvatskih gradova, a onda odlaze i do Đakova, Iloka i drugih mjesta. Zašto ne bismo imali suradnju s drugim gradovima u regiji kao što je Sombor ili Pečuh. Ili s Budapest teatrom, najvećim u Europi koji dovodi goste iz Izraela, Amsterdama, Finske. Zašto se ne bi dogodila suradnja pa da na Osječkom ljetu kulture ponudimo jednu operetnu predstavu. To puno košta, ali koliko uložite, toliko i dobijete. Ne možete predstavu gledati kao trošak. Na vrhunsku operetnu predstava će doći ljudi iz okolice, regije, doći će iz Zagreba.

ZARADA Program u kulturi ne radite da biste zaradili, ali je jako dobro kad podvučete crtu i vidite da imate preko nekih drugih grana industrije nekakvu zaradu. Tada bi hoteli u Osijeku bili puni, gastro ponuda bi došla na svoje. Nije to samo predstava.

Naravno, važan je i marketing. Prodaja je znati dovesti konja do pojila, a marketing kako ga učiniti žednim. Morate napraviti takvu atmosferu i ponudu da nekoga navedete da dođe u Osijek. To je teško, ali imamo puno pametnih i vrijednih ljudi koji znaju što hoće.

Koliko je važna uloga Grada u organizaciji Osječkog ljeta kulture?
– Sinergija kulture i gospodarstva je neizbježna. U kulturi se ne možete osloniti samo na svoje osnivače, ne možete imati nekoga tko financira događanje i pri tome stati, očekivati sredstava samo od Grada Osijeka i Ministarstva kulture. Uredu je osloniti se na očekivanu osnovu, ali ako nakon pet do deset godina nemate osjećaj na koji način uključiti i gospodarske subjekte, ne samo iz Osijeka nego i iz Zagreba, onda imamo propust i nešto nedostaje.

PRIJESTOLNICA KULTURE Ušli smo u drugi krug kandidature za Europsku prijestolnicu kulture, i ono što bi Osijek trebao biti kada nosi tu titulu, to bi trebao biti kada ima male manifestacije poput Osječkog ljeta kulture.

Svakog čovjeka u gradu bi emocionalno trebao poljuljati i razdrmati, da osjeti da je dio grada za Europsku prijestolnicu kulture. Kada bi nam se dogodila ta titula, to znači da bismo kulturni sadržaj trebali imati u svakom dvorištu, dječjem igralištu, u svakoj instituciji i 365 dana u godini živjeti od i za kulturne sadržaje. Isto bi trebalo prenijeti na Osječko ljeto kulture i to kroz 45 dana, a ne samo dva tjedna. Ako smo se usudili kandidirati za Europsku prijestolnicu kulture, znači da imamo recept.

Kakav je plan kojim bi se rasteretio proračuna Grada Osijeka?
– Trebalo bi razmisliti o tome da se za neke programe odredi simbolična cijena. To ne bi bio udar na džep građana nego bismo bez velikog opterećenja kućnih financija mogli gledati sjajan sadržaj. Istovremeno, kroz tu cijenu ulaznica dobijete određena financijska sredstva s kojima biste ozbiljnije radili programe jer OLJK počinje od dobrog programa. Možete natrpati sve i svašta, ali ako želite dovesti predstavu poput Mamma Mia, operu, operetu, mjuzikl, to znači značajna financijska sredstva.

ULAZNICA Trebalo bi uvesti ulaznicu, barem za neke programe. Tada bi i sponzori sponzorirali te kvalitetnije programe.

Naime, veliki sustavi su načelno nadrasli oglašavanje i promidžbu kojim se oni danas ne reklamiraju. Njima ne treba reklama, no oni žele pokazati osjetljivosti za kulturu i društvo. Njima je važna razina marketinga kojom pokazuju sveprisutnost, brigu, društvenu osjetljivost. I zato, samo za ozbiljne projekte koji su na vrijeme aplicirani, veliki sustavi još uvijek nalaze razumijevanja. Posebno u ovom dijelu Hrvatske gdje smo malo po strani, Osijek treba raditi na način da bude prepoznatljiv i da OLJK bude najjača kulturna manifestacija do Zagreba. Tim mora raditi i živjeti za to, ne samo par mjeseci prije. To je nešto što se radi cijele godine.

Dakle, vaš je prijedlog da Osječko ljeto kulture traje duže?
– Da, Osječko ljeto kulture trebalo bi trajati duže od dva tjedna. Isto tako, ova manifestacija traži dug proces rada i smatram kako bi na njemu trebalo početi raditi već u listopadu. Odnosno već tada imati procjenu premijerne produkcije, hoće li ona biti od strane Umjetničke akademije ili ne. Uvijek podržavam premijerne produkcije i barem tri do četiri premijerna projekta, jedan veliki, vodeći i tri manja budući da se radi o puno novaca.

SPEKTAKL Osječko ljeto kulture treba započeti spektaklom, čak i gostovanjem kao što je bio mjuzikl Mamma Mia jer se pokazalo kako emocija i informacija koju širite među građanima na taj način traje duže.

Ove smo godine postavili i video zid ispred zgrade Rekotorata jer se njegovo dvorište pokazalo kao usko grlo gdje posjetitelji koji ne mogu sjediti, stoje sa strane pa dolazi do zagušenja.  Video zid je jako dobro rješenje jer se može postaviti još dodatnih 400 do 500 stolica.
Do prijašnjih godina je zatvaranje OLJK-a bilo bombastično, ali mislim da bi ono trebalo započeti najtraktvnijim programom jer  od svih tih događanja postoji nešto što je broj jedan. Ove godine to je bila Mamma Mia. I dramski programi mogu biti inovativni i kontroverzni. No, glazbeni program uvijek ima svoju dimenziju.

Ova se manifestacija do ovih godina održavala uglavnom u okvirima prostora Tvrđe. Te su granice ove godine pomaknute.
– Da, ove smo godine dobili i dvije nove lokacije. Prije je OLJK bio isključivo u Tvrđi, a ona je zaživjela na tome. Ove nas je godine poslužilo super vrijeme što je bilo odlično za održavanje dva programa na prostoru kompe koja je bila otkriće. Također, prostor Eurodoma u kojem su se također održali pojedini programi bi svakako trebalo više koristiti.

PROSTOR Kao dobar prostor za održavanje programa na otvorenom bi poslužio Trg Vatroslava Lisinskog gdje bi bilo dobro napraviti pozornicu i gledalište, a što bi trebalo financirati iz proračuna Grada. Ne znam koliko će to biti izvedivo dogodine s obzirom na financijsku situaciju.

Još jedna od ideja o kojoj se treba razmišljati da bi dogodine trebalo omogućiti je streaming određenog programa na mjesta gradova prijatelja. To bi bio iskorak Osječkog ljeta kulture tim više što smo u utrci za Europsku prijestolnicu kulture.

Na kraju, jeste li zadovoljni ovogodišnjim Osječkim ljetom kulture?
– Prilično sam se kasno uključila u rad i organizaciju Osječkog ljeta kulture. Predsjednik organizacijskog odbora ne budu uvijek osoba koja je na toj funkciji u kontinuitetu. Rad na OLJK-u je drugačiji od rada u kazalištu, galeriji, muzeju iako se svi bavimo kulturom i kulturnim proizvodom.

POSJEĆENOST Mogu reći da je, sudeći po reakcijama, ove godine Osječko ljeto kulture bilo vrlo uspješno i jedno od posjećenijih. Bilježi malo veći broj nego do ovih godina. I zato, ponavljam, čim počnete ranije raditi, imate veći prostor za dodatna sredstva uz sredstva Grada koji je glavni producent i financijer.

Ove su se godine uključili i INA I HEP, a veliki sustavi puno lakše reagiraju ako uđete u njihov prostor natječaja puno vremena prije jer i oni moraju imati proračun koji je tako konciprian kako bi se znalo u koje svrhe izdvajaju novce. Zato bi se na njihove natječaje trebalo aplicirati u jesen ili krajem godine. Koliko znam, ove bismo godine to trebali napravi puno prije, takve su inicijacije. Osim njih, ove su se
godine uključili sponzori jer se organizacijski odbor jako potrudio uključiti gospodarske subjekte, a onda su se dogodili i novci.

REFERIRA SE NA:

Kako smo trošili – Društvene djelatnosti 

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s