DARIO RUNTIĆ Osijek je konstantno prisutan u samom vrhu transparentnih gradova

dario-runtic-1_cr
Dario Runtić, tajnik Udruge gradova

* Osijek je jedan od 15 gradova koji su dobili najvišu ocjenu za transparentnost svoga proračuna, a na temelju istraživanja Instituta za javne financije. Koliko je važna transparentnost proračuna?

– Osijeku prije svega valja čestitati na ovom priznanju. Osijek je od početaka istraživanja opće transparentnosti lokalnih jedinica (lotus.gong.hr) do danas konstantno prisutan u samom vrhu transparentnih gradova tako da je priznanje za transparentnost proračuna u neku ruku očekivano, ali važno radi poticanja uprave da nastavi raditi dobar posao.

VAŽNO Transparentnost cijelog proračunskog procesa, od početka planiranja do kraja izvršenja, izrazito je važna za građane i korisnike proračuna, ali prije svega za sam Grad. Otvaranjem proračunskog procesa i proaktivnom objavom podataka gradska uprava unapređuje svoj odnos s građanima i jača se povjerenje građana i investitora u institucije i njihove predstavnike.

Dakle, možemo govoriti o tome da je transparentnost važna zbog povoljnog utjecaja na gospodarstvo i ravnopravnu tržišnu utakmicu, ali ne treba zanemariti niti činjenicu da se objavom podataka mogu učinkovito eliminirati određene bezrazložne kritike što povoljno utječe na stabilnost lokalnih vlasti.

* Uz očitu transparetnost pojedinih gradova, među kojima je i Osijek, jesu li građani tih gradova zaista upoznati s proračunom?

– Proračun je kompleksan dokument čija forma je zakonom strogo određena i potrebno je dosta vremena i truda da bi ga se stvarno razumjelo. Da bismo bili sigurni da građani razumiju kako se izvršava proračun i koje koristi oni imaju od toga, najvažnije je pripremiti tzv. proračun u malom. Radi se o dokumentu koji, na građanima prilagođen način, prikazuje iz kojih izvora se grad financira i koliko sredstava ulaže za koje namjene.

DOBAR ODNOS Osijek je napravio odličan proračun u malom koji sadrži sve potrebne elemente – od gradonačelnikove poruke, temeljnih pojašnjenja proračuna i upravljanja financijama, do ilustriranih prihoda i rashoda proračuna. Iako sam osobno pobornik minimalističke verzije proračuna u malom, priznajem da je Osijek uspio postići vrlo dobar odnos između količine komuniciranih informacija i vremena potrebnog za proučavanje.

IMAG0556

* Koliko građani mogu utjecati na nacrt proračuna i trošenje proračunskih sredstava?  

– To prije svega ovisi o inicijativi građana i spremnosti grada za prihvaćanje takvih inicijativa. Ne postoje prepreke za predlaganje određenih inicijativa, bilo izravnim pisanjem prijedloga gradskoj upravi ili predlaganjem malih komunalnih akcija putem mjesnih odbora, a preporučljivo je takve inicijative dostavljati sredinom godine, uoči početka planiranja proračuna. Za značajnije projekte svakako treba razmisliti o podnošenju prijedloga putem udruženja građana, strukovnih ili interesnih organizacija koje mogu profesionalno artikulirati potrebe i način rješavanja istih.

DOBRI PRIMJERI Određeni gradovi aktivno uključuju građane u proračunski proces. Primjerice, Crikvenica već desetak godina održava proračunske tribine za javnost, Rijeka zadnje četiri godine koristi ProračunAjme – proračunsku aplikaciju za građane, a prošle godine je u Pazinu proveden zanimljiv projekt izravnog uključivanja građana u donošenje proračunskih odluka – Pazi(n) poračun. Prijenos sjednica Gradskog vijeća Osijeka također treba istaknuti kao dobar primjer izravnog informiranja građana o proračunskom procesu.

No, pitanje je i koliko grad može utjecati na vjerodostojno planiranje i izvršavanje proračuna. Mjesec dana nakon zakonskog roka za upućivanje prijedloga proračuna gradskom vijeću, a dva tjedna prije početka fiskalne 2015. godine država je izmijenila sustav financiranja lokalne samouprave, pri čemu uopće lokalnim jedinicama nije dostavila obavezne upute za izradu proračuna.

* Udruga gradova zatražila je ocjenu ustavnosti izmjena Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koji je na snagu stupio 1. siječnja ove godine. Što je lokalnoj samoupravi ovaj zakon donio, odnosno oduzeo?

 – Radi se zapravo o nekoliko zakona koji su promijenili status pojedinih gradova i općina na način da je jedan dio njih izgubio status potpomognutog područja dok su drugi dobili taj status, a preostalima se status nije mijenjao. Gradovi s potpomognutim statusom imaju pravo na uvećane prihode od poreza na dohodak i određene državne pomoći, a građani i poduzetnici na tim područjima razne porezne beneficije. Obzirom da se radi o prihodima, promjena statusa značajno utječe na proračun, a problem je tim veći jer je istovremeno smanjen ukupan iznos sredstava koji pripadaju gradovima i općinama.

STATUSI Udruga je reagirala budući da država nije konzultirala lokalnu samoupravu, nije osigurala dovoljna kompenzacijska sredstva, neadekvatno je utvrđen status određenog broja jedinica, a nova struktura prihoda gradova koji su izgubili status potpomognutog područja je devastirajuća za razvoj tih krajeva.

* Kako se to, više od pola godine kasnije, odrazilo na hrvatske gradove?

– Prema analizi učinaka zakona na proračun 60 gradova u prvih šest mjeseci ove godine utvrdili smo da su se prihodi od poreza na dohodak u prosjeku smanjili za 11% (od -46% do +22%). Do kraja godine očekuje se još lošiji rezultat zbog povrata poreza na dohodak građanima koji se počeo izvršavati u 6. i 7. mjesecu pa nije uključen u ovu analizu. Gubitak prosječnih 11% općih prihoda iz kojih se financira odgoj i obrazovanje, gospodarstvo, kultura, socijalni program, civilno društvo…, značajan je problem čak i za ekonomski snažne gradove ako žele zadržati isti standard usluge za građane.

PROBLEMI No, kako će godinu završiti grad koji je izgubio 42% općih prihoda koji su činili tek trećinu proračuna? Kakve javne usluge mogu građani tog grada očekivati?

* Na koji bi način gradovi mogli premostiti taj znatni nedostatak sredstava?

 – Država hitnom intervencijom u propise, bez zadiranja u državni proračun, može poboljšati strukturu prihodovne strane što će olakšati poslovanje gradova, ali istovremeno mora pronaći i određena sredstva za olakšanje pozicije gradova čije poslovanje je ozbiljno ugroženo. Određene uštede mogu se postići povećanjem efikasnosti, objedinjenom javnom nabavom i unutarnjim uštedama. Tako smo analizom poslovanja utvrdili da su gradovi i općine već u 2014. godini otpustili 992 službenika i namještenika (-7,1%), i povećali broj zaposlenih u vrtićima, vatrogasnim postajama, kazalištima i muzejima za 445 (1,9%), a prema analizi prvog kvartala 2015. godine provedenoj na 58 gradova, u gradovima je nastavljen trend smanjenja broja zaposlenih i rashoda za zaposlene. Plaće službenika smanjene su u rasponu od 2 do 20%, dok su plaće kod korisnika smanjene u rasponu od 2 do 10%. Do kraja godine očekuje se daljnje smanjenje broja zaposlenih i rashoda za zaposlene u gradovima.

BALANSIRANJE Obzirom da se radi o značajnom smanjenju prihoda koje nije moguće pokriti samo navedenim mjerama, većina gradova mora pronaći balans između standarda pružanja određenih usluga i cijene tih usluga, odnosno visine lokalnih poreza i naknada.

 * Postoji li mogućnost da se novim poreznim reformama taj prihod još više smanji?

– Svjesni smo da postoje određena razmišljanja o novim poreznim reformama i bilo bi dobro da ovom prilikom država i lokalne jedinice surađuju u kreiranju reforme. Siguran sam da se ciljevi obje strane mogu postići bez strukturnih lomova.

dario-runtic-2_cr

* Smatrate li da gradovi pravilno raspodjeljuju svoja proračunska sredstva? Što vidite kao najveći problem? 

– Gradovi su slobodni u okviru zakona raspoređivati sredstva prema iskazanim potrebama zajednice pa je teško iz Zagreba procjenjivati situaciju u Osijeku ili Dubrovniku. Struktura rashoda svih gradova zajedno ukazuje na to da se najviše sredstava ulaže upravo u temeljne poslove gradova – usluge poboljšanja stanovanja i zajednice, obrazovanje, socijalna zaštita, promet i kultura. Troškovi izvršnih i zakonodavnih tijela iznose nešto ispod 10%.

NEUČINKOVITO PLANIRANJE Prema analizi koju su prošle godine za nas radili stručnjaci Svjetske banke, ključni problemi oko proračuna odnose se na nepredvidljivost prihoda i neučinkovito srednjoročno planiranje što je najvećim dijelom posljedica izostanka razmjene podataka i komunikacije države i lokalnih vlasti o fiskalnim odnosima i planiranim izmjenama propisa.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s